Evropski proizvođači automobila imat će poteškoće u 2026, ali kupci će izaći kao pobjednici
Evropski proizvođači automobila biće sve više izloženi nepovoljnim uslovima u 2026., jer prodaja stagnira, a prijetnja iz Kine se ubrzava. Ipak, kupci automobila bit će zadovoljni, pošto će cijene padati i bit će mnogo primamljivih ponuda.
U 2026. godini mogu se očekivati neki impresivni novi evropski hibridi, plug-in hibridi i električna vozila, prilagođeni širokom rasponu prihoda. Na pristupačnijem dijelu tržišta naći će se mali Renault Twingo EV, sa početnom cijenom od 19.490 eura (22.950 dolara). Volkswagen, VW će lansirati ID Polo, svoj do sada najjeftiniji električni automobil, po cijeni od 25.000 eura (29.500 dolara).
BMW-ov prvi SUV zasnovan na platformi Neue Klasse, iX3, bit će u prodaji od prvog kvartala, sa početnom cijenom od 68.900 eura (81.100 dolara). Mercedes za sada nije uspio da ostavi snažan utisak sa svojim električnim vozilima, prema investicionoj istraživačkoj kući Bernstein, ali će na proljeće lansirati novi GLC, po cijeni od 71.281 eura (84.000 dolara). Bernstein navodi da je električni mali automobil CLA, lansiran sredinom 2025. godine, bio dobro prihvaćen i očekuje da će novi GLC biti unapređenje u odnosu na ranije modele.
Na luksuznom dijelu tržišta, finansijski posrnuli Aston Martin pojačaće prodaju svog benzinskog modela Valhalla, sa početnom cijenom od 850.000 funti (1,2 miliona dolara). Akcionari Aston Martina nadaju se da bi dodatne opcije mogle da podignu cijenu još više. Ferrari je započeo isporuke svog novog osnovnog modela. Početna cijena je 240.000 eura (283.000 dolara). Amalfi zamjenjuje model Roma. Ferrarijev prvi električni automobil, Elettrica, u prodaju će biti pušten u četvrtom kvartalu 2026. Očekivana cijena je 520.000 eura (610.000 dolara).
Masovni proizvođači sa problemima
Tokom 2025. masovni proizvođači automobila poput Volkswagena i grupacije Stellantis imali su poteškoća da ispune prognoze profita. VW je zatvorio fabriku u Drezdenu, što je bio prvi put u istoriji kompanije da je zatvorila pogon za proizvodnju automobila. Stelantis je u prvoj polovini 2025. poslovao sa gubitkom. Iako nije zatvorio nijednu fabriku u Evropi, kompanija je najavila niz privremenih otpuštanja i obustava proizvodnje pojedinih modela.
Zajedno, VW i Stelantis čine do 45 odsto tržišta Zapadne Evrope. Ono obuhvata Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Španiju.
Prodaja je u 2025. uglavnom stagnirala i ne očekuju se veće promjene ni u 2026. Na prvi pogled to ne zvuči previše loše. Ipak, prije nego što je pandemija kovida izbila, prodaja automobila u Zapadnoj Evropi bila je za oko četiri miliona vozila godišnje veća. Prema podacima kompanije GlobalData, prodaja će dostići oko 11,6 miliona vozila u 2025. To je rast od oko jedan odsto i neće biti znatno veća u 2026.
Evropske ekonomije će rasti i u 2026. godini, ali sporim tempom, navodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Očekuje se da će BDP eurozone porasti između 1,2 posto i 1,3 posto u 2026.
Međutim, najkritičniji faktor za evropske proizvođače automobila u 2026., bit će jačina kineske prijetnje. Prema istraživanju Schmidt Automotive Research-a, tržišni udio kineskih električnih vozila u Zapadnoj Evropi skočiće na 11 posto u 2025., sa 9,6 posto u 2024. Ukupan tržišni udio kineskih proizvođača, uključujući plug-in hibride i hibride, porast će sa 3,4 posto u 2024., na šest posto prošle godine, odnosno na 701.750 vozila. Taj udio će dalje porasti na 7,5 posto u 2026. godini. Dostići će 9,9 posto do 2030. godine, odnosno 1.292.000 vozila.
Koliko će Kinezi biti uspješni?
Čini se da niko sa sigurnošću ne zna koliko će kineska prijetnja biti opasna, a povećana ponuda na tržištu koje stagnira vršit će pritisak na snižavanje cijena i profitnih marži. Međutim, kineske kompanije poznate su po tome da posluju sa znatno višim bruto maržama nego evropske. To im je pomoglo da ostvaruju profit uprkos visokim carinama na električna vozila.
Trenutno su vodeći kineski proizvođači električnih vozila u Zapadnoj Evropi MG u vlasništvu kompanije SAIC, kao i podbrendovi Omoda i Jaecoo kineske kompanije Chery. Kineska prijetnja u 2026., bit će uglavnom usmjerena na izuzetno ambiciozni BYD. On će uskoro imati koristi od proizvodnje u sopstvenoj fabrici u Mađarskoj, a kasnije i u Turskoj, a možda i u Španiji.
Još jedan kineski gigant, Geely, također je najavio velike planove. Geely već posjeduje švedski Volvo i Polestar, britanskog proizvođača sportskih automobila Lotus, kao i London Electric Vehicle Company, proizvođača čuvenih londonskih električnih taksija. Geely je također vlasnik brenda Lynk & Co, suvlasnik je Smarta zajedno sa Mercedesom, i posjeduje skoro 10 posto udjela u Mercedesu.
VW i Stellantis bit će na prvoj liniji evropske odbrane od Kine. VW je snažno izložen u segmentima koje kineski brendovi najviše napadaju – kompaktna električna vozila i SUV modeli srednje klase. Masovni brendovi Stellantisa, kao što su Peugeot, Citroën, Opel, Vauxhall i Fiat, nalaze se u sličnoj poziciji. Isto važi i za Renault. Ni premium brendovi poput BMW-a i Mercedesa nisu imuni, jer Kina cilja i ove segmente.
Investiciona banka UBS navela je da globalni uspon koji bilježe kineski proizvođači ostaje najveći izazov za evropske proizvođače automobila, bez iznošenja dodatnih detalja.
Globalni izgledi za 2026., se pogoršavaju
Globalni automobilski sektor agencije Fitch Ratings naveo je da se izgledi za 2026., pogoršavaju zbog slabe ekonomske situacije i trgovinskih tenzija.
„Evropa bi mogla da ubrza usvajanje električnih vozila kroz fiskalne podsticaje i regulatornu fleksibilnost, pri čemu Njemačka i Francuska proširuju podršku kako bi pomogle domaćim proizvođačima u borbi protiv kineskih konkurenata. Prodaja u Evropi bi trebalo blago da poraste. Ali će se struktura tržišta pomjeriti ka modelima sa nižim profitnim maržama, masovnim vozilima i električnim automobilima. Pritom troškovi restrukturiranja i konkurencija držat će profitabilnost na niskom nivou“, navodi Fitch ratings u svom Globalnom automobilskom izgledu za 2026.
Institut Ifo saopštio je da se raspoloženje u njemačkoj automobilskoj industriji pogoršalo, što odražava veoma visok i rastući nivo neizvjesnosti u vezi sa ekonomskom politikom u Njemačkoj i širom svijeta.
Situaciju dodatno otežava izvještaj Reutersa s kraja decembra, prema kojem je izvoz njemačkih automobila u SAD pao gotovo 14 posto u prva tri kvartala 2025. godine. Kako propisi Evropske unije sve više otežavaju prodaju skupih vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi, američko tržište se činilo kao prirodni „sigurnosni ventil“ za njemačke modele BMW-a, Mercedesa, Audija i Porschea. Međutim, carina SAD na njemačke automobile u augustu je postavljena na 15 posto, što jeste manje od početnog prijedloga predsjednika Trumpa od 25 posto, ali je i dalje znatno više u odnosu na ranijih 2,5 posto.
Neil Winton, saradnik Forbesa
European Automakers Will Struggle In 2026 As Car Buyers Win
